Te aŋa ka ‘ui ena, ‘o ruŋa o te aŋa ‘āpī o te Bases Curriculares mo hāpī o te Re’o ‘e o te Haka Ara Tupuna, mai te matahiti ra’e ki te ono matahiti o te hāpī, i aŋa ai e te Ministerio de Educación ananake ko te rauhuru taŋata aŋa o te roa nei o te hāpī o te ŋā hau tupuna ena o Tire, ‘e te me’e kimi o te aŋa nei he hā’ū’ū i te hāpī iŋa ki te ŋā poki hau kē-kē ‘o roto o te hare hāpī, ‘e tako’a, mo haka pū’ai i te hāpī iŋa o te re’o ‘e o te haka ara tupuna o te ŋā hau tupuna ena o Tire ‘i roto i te ŋā hare hāpī ena o te henua, o te ŋā hau haka aŋi-aŋi ena e te Tapu o te Hau Tupuna: he aymara, quechua, licanantai, colla, diaguita, rapa nui, mapuche, kawésqar ‘e he yagán.
‘I ‘aŋarinā, hai Mau Tapu Nº 280 (2009) o te Ministerio de Educación, ko haka tu’u ‘ā e tahi vaha mo hāpī o te Re’o Tupuna (Sector de Lengua Indígena- SLI) ‘i roto i te ŋā hare hāpī ena e ai rō ‘ā e 20%, ‘o, ‘ata rahi o te ŋā poki o te hau tupuna; ‘e tako’a, ‘i roto i te ŋā hare hāpī ena e haŋa rō ‘ā mo haka tere i te interculturalidad. Ra’e ‘ā ki nei matahiti, e hā nō hau ai o te Programa de Estudio mo hāpī o te re’o: he aymara, quechua, mapuche ‘e he rapa nui.
‘I hatu era te Tapu he Ley General de Educación (LGE), i te matahiti 2009, he haka tama mai mo mono i te Marco Curricular ki te Bases Curriculares, ‘e pe nei, ka mono ka oho ena i te SLI ki te roa pe he asignatura o te “Re’o ‘e o te Haka Ara o te Hau Tupuna”
Te aŋa ‘āpī nei o te Bases Curriculares, he rave’a riva-riva e tahi mo te ŋā hau tupuna ena o Tire, o te ai te hāpī ka hāpī ena ki te ŋā poki, he hāpī e here rō ‘ā ki te re’o ‘e ki te haka ara tupuna o nei ŋā hau mo hāpī ki te ŋā poki hāpī ta’ato’a, ka ai atu hau kē to rāua. ‘O ira, he aŋa mau ‘ā e tahi o te Estado mo ‘ui ki te mahiŋo hau tupuna, o te ai ko tapu ana ‘i ruŋa i te Convenio Nº 169 o te OIT
Ki oti te aŋa nei o te ‘Ui, mo te Mineduc e haka tītika riva-riva i te Bases Curriculares, hai vānaŋa poreko mai era mai roto mai te ŋā hau tupuna ena, mo haka ma’u ki oti ki te Consejo Nacional de Educación, he hare aŋa a te hau, mo rāua e u’i e ha’ati’a i nei aŋa. Te aŋa nei mo ha’ati’a, i te matahiti 2019 ka oti iho, ‘e pe ira he ha’amata he haka tere ‘i nei vaha mo hāpī i te re’o mai te matahiti 2020.
E(1989), artículo 6 Nº 1 (ti’ara’a a) ‘e he Nº 2 ko ia ko te tapu ‘o ‘aŋarinā, te Mau Tapu Nº 66 (MIDESO) i hatu pe nei ē, e ‘ui ki te taŋata o te hau tupuna o te kona.
Ko te ŋā nu’u ta’ato’a ena o te ŋā hau tupuna ena o Tire ko haka aŋi-aŋi ana e te Tapu Nº 19.253:
he aymara, quechua, licanantai, colla, diaguita, rapa nui, mapuche, kawésqar ‘e he yagán, pe he:
Te huru hauha’a o te taŋata mo oho mai ki nei aŋa, e ai he taŋata kuhane ma’itaki, mana’u rivariva mo ruŋa mo te hāpī o te ŋā poki, mo riva-riva tako’a o te piri o te mahiŋo o te hau tupuna ki te Ministerio de Educación i te hora o te ‘ui, mo haka tere ‘i nei aŋa ‘a roto i te roa hōhonu, ‘a roto i te mo’a, ‘a roto i te ma’itaki i te hora mo vānaŋa-naŋa, mo ta’e tātake, mo haka kore i te ku’i-ku’i tāue, ki ito-ito ai te aŋa nei.
Te huru hauha’a nei o te taŋata ki te mata o te Estado, te hā’aura’a, e hōrou te rāua aŋa ana aŋa, ‘e, e ai tahi te me’e tano mo riva-riva, mo tītika ‘o nei aŋa i te hora ka va’ai ena e te hau tupuna i te rāua mana’u.
E ai tako’a te roa e tahi mo nei aŋa, ko te roa ena o te ta’u mo aŋa ‘o nei ‘ui. Te hā’aura’a, e haka tano te ta’u o te aŋa ki te ta’u o te mahiŋo hau tupuna ‘i ‘ui ai, mo ta’e ŋe’i o te pāhono o te Ejecutivo ki te hau tupuna. Pe ira ‘ā, e u’i riva-riva te hare aŋa nei a te hau he aha, he aha te me’e ka ‘ui ena, ‘o ruŋa o te aha ka ‘ui ena, ‘e tako’a, mo u’i mo ta’e haka hihi-hihi i te ‘ui ka ‘ui ena.
Te nga hau tupuna ena, ‘o, te ŋā nuku-nuku taŋata e aŋa ena mo te kāiŋa, mo ai kai tano ki rāua te hora ka aŋa ena o te ‘ui nei, e riva nō mo o’o i te hora tano ki rāua, te me’e nō mo nono’i, e mo’a te aŋa ra’e o te nu’u tu’u ra’e ki rāua.
Te aŋa ra’e: He ‘āpapa i te aŋa mo te roa nei o te ‘Ui, he haka piri i te nu’u mo haka ‘ite Penei ē , pe hē te aŋa ka haka tere ena
Te rua aŋa: He va’ai ki te nu’u i te roŋo ‘o ruŋa o te aŋa nei o te ‘Ui, ‘e he haka aŋi-aŋi ki te mahiŋo pe hē te aŋa o te ‘Ui ka aŋa ena. Mo te Mineduc e haka aŋi-aŋi tahi mai he aha, he aha te me’e ka ‘Ui ena
Te toru aŋa: He haka tītika te mana’u ‘e i te vānaŋa kī e te taŋata o te hau tupuna, ‘e he hatu te rave’a riva-riva mo aŋa, mo ‘ite he aha, he aha te me’e ‘e te taŋata mo ai mo haka topa riva-riva o te mana’u mo hope o te aŋa nei ka ‘ui ena
Te hā aŋa: He piri te taŋata o te hau tupuna ko ia ko te Mineduc, mo vānaŋa-naŋa mo aŋiaŋi pe hē te mana’u o te hau tupuna ‘o ruŋa o te aŋa nei o te ‘Ui
Te rima aŋa: He ‘āpapa tītika te mana’u i kī ai e te taŋata henua, he haka ‘ite mai i te roa hope’a i rava’a ai hai nei aŋa ‘i ruŋa i te puka hope’a e tahi ‘o te aŋa nei o te ‘Ui
Ki oti te aŋa nei o te ‘Ui, he haka tano riva-riva e te Mineduc ki te vānaŋa kī era e te hau tupuna, i te Bases Curriculares o te vaha mo hāpī o te Re’o, o te Haka Ara Tupuna o te ŋā Hau Tupuna ena o Tire, mo haka ma’u ki oti ki te Consejo Nacional de Educación, mo u’i mo ha’ati’a e nei hare aŋa ‘a te hau. Te aŋa nei ana tomo i te matahiti 2019, ‘e pe ira, i te matahiti 2020 ka ha’amata ka haka tere ena te vaha nei mo hāpī ‘i roto i te hare hāpī i te Re’o, i te Haka Ara Tupuna o te Hau Tupuna ta’ato’a o Tire.
Mo haŋa ‘ō’ou mo oho mai ki te aŋa nei, e ai koe he taŋata, he vi’e o te ŋā hau tupuna ena e 9 o Tire, ko hatu ‘ā ‘i ruŋa i te Tapu o te Hau Tupuna (Nº 19.253): he aymara, quechua, licanantai, colla, diaguita, rapa nui, mapuche, kawésqar ‘e he yagán.